
9. maj 2013.
Od suštinskog značaja za dobijanje datuma za početak pristupnih pregovara za članstvo Srbije u EU sada je primena briselskog sporazuma na terenu, ističe u intervjuu za „Novosti“ Lusinda Krejton, ministar evropskih poslova Irske, koja do 1. jula predsedava Evropskom unijom.
Irska ministarka naglašava da je ovaj sporazum od istorijskog značaja za Srbiju, Kosovo ali i celu EU i izražava nadu da će pregovori sa Srbijom započeti još u junu, na kraju kružnog predsedavanja njene zemlje Unijom. Pred nama je period od dva meseca, u kojem će, nadam se, i Srbija i Kosovo imati priliku da pokažu da će sporazum biti primenjen na terenu. Posle toga, biće doneta zvanična odluka o utvrđivanju datuma za početak pretprijemnih pregovora za članstvo Srbije u EU, kao i o datumu za početak pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom. Nadam da ćemo biti svedoci pozitivnih preporuka za obe strane, u junu, kada se očekuje da odluka bude doneta. Ova tema će se prvo naći na dnevnom redu junskog ministarskog Saveta za opšte poslove u Luksemburgu. Može da se dogodi da već oni donesu odluku, ili će, što nije nemoguće, to prepustiti liderima na Evropskom savetu, koji će se okupiti nekoliko dana kasnije u Briselu. U svakom slučaju, odluka će biti doneta u junu, bilo da to urade šefovi diplomatija ili šefovi država ili vlada, izjavila je u intervjuu za „Novosti Lusinda Krejton.
(23. april 2013.) Evropska komisija preporučila je 22.4. šefovima evropske diplomatije u Luksemburgu otvaranje pregovora o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, ali se ministri nisu izjašnjavali o toj preporuci. Posle sednice Evropskog saveta, poručeno je da će u međuvremenu fokus biti na sprovođenju dogovora Beograda i Prištine. Predsedavajući Saveta i ministar inostranih poslova Irske Ejmon Gilmor istakao je da je sporazum istorijski i da menja perspektivu, a pozitivan je i za Kosovo i za Srbiju. Gilmor je objasnio da će zemlje članice do juna razmatrati sporazum na radnom nivou i pratiti implementaciju. Evropski komesar za proširenje Štefan File istakao je da će kontinuirana podrška zemalja članica biti usmerena upravo na proces implementacije: „Ovo je prelomni sporazum i do njega bi bilo nemoguće doći da nije bilo hrabrosti dvojice premijera.” Srbija je ispunila političke kriterijume, naveo je File i poručio kosovskim Srbima da „odvoje vreme i pažljivo pročitaju sporazum, koji maksimalno poštuje prava i interese naroda, koji žive na severu Kosova, a ne samo njih.” Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton ocenila je da preporuke EK za Srbiju i Kosovo predstavljaju „odlučujući raskid sa prošlošću” i „zajednički korak ka evropskoj budućnosti”. Ona je pohvalila učesnike u dijalogu Beograda i Prištine zbog „hrabrosti i vizije” i izjavila da joj je čast što je mogla da doprinese tom procesu. U izveštaju EK navodi se da je Srbija preduzela vrlo značajne korake ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom u skladu sa zaključcima Saveta iz decembra 2012, a Srbija se tokom dijaloga angažovala „aktivno i konstruktivno.” Šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele naglasio je da je sada važna primena dogovora postignutog u dijalogu Beograda i Prištine: „Želimo da ono što je dogovoreno bude sprovedeno u delo. To je za nas veoma bitno.” On je dodao da se pitanje normalizacije tiče „neposredno EU i njenih članica”: „Ako možemo stvoriti više stabilnosti u tom delu Evrope i ako dođe do relaksacije dobrosusedskih odnosa između Beograda i Prištine, onda to nije samo dobra vest za te dve zemlje i tamošnje građane, već i za celu Evropu”, poručio je Vestervele.
(22. mart 2013.) Ispunjenost Nacionalnog plana integracija Srbije u EU od jula 2008. do kraja 2012. godine je 88 odsto, izjavila je potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić. Ona je navela da je u prethodnih pret godina urađen ogroman posao, koji će biti dobra osnova za period pred nama. Prema njenim rečima, ispunjenost tog plana u poslednjem kvartalu 2011. godine bio je 40 odsto, a 2012. godine 51 odsto. Grubješić smatra da ovim možemo biti zadovoljni, a oni zakoni koji nisu usvojeni u poslednjem kvartalu 2012. godine biće usvojeni u 2013. godni. Među tim zakonima su i nova zakonska rešenja o zaštiti potrošačca, o uslugama, o bezbednosti saobraćaja na putevima. Govoreći o Nacionalnom planu za usvajanje pravnih tekovina, ona je podsetila da je vlada taj dokument usvojila 28. februara, da će se taj plan primenjivati do 31. decembra 2016. godine i da sadrži tri osnovna dela - politički, ekonomski i pravni. Prema tom planu, za 2013. godinu planirano je usvajanje 337 propisa, od čega je 65 zakona. Grubješić je rekla da su za Srbiju sada ključne pripreme za pristupanje EU i da je taj plan prvi dokument, koji je donet u procesu priprema kako bi Srbija što spremnije ušla u taj proces. Budući da su poslanici DS i LDP tražili podatke koja ministarstva nisu ispunila plan, Grubješić je kazala da nema nameru da proziva one koji nisu ispunili zadakat, kao i da nije ničija namera da uspori proces ulaska u EU. Odbor za evropske integracije usvojio je izveštaj o sprovođenju Nacionalnog programa za integraciju Srbije u EU za period oktobar - decembar 2012. godine, kao i Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU od 2013. do 2016. godine.
(3. januar 2013.) Srbija planira da spremno dočeka mart 2013. godine i odluku Evropskog saveta o dodeljivanju datuma za početak pregovora sa EU. Za realizaciju tog strateškog cilja, Vlada u Nemanjinoj 11 je angažovala tim od skoro 200 eksperata. Državni vrh je izdao precizne instrukcije svima, koji su kroz razna tela uključeni u ovaj proces, da maksimalno intenziviraju rad na ispunjavanju Akcionog plana, koji je usvojila Vlada.
Ovaj dokument sadrži 231 zadatak i precizne rokove u kojima se moraju ispuniti obaveze oko Kosova i Metohije, u oblastima vladavine prava, reforme pravosuđa, jačanja nezavisnih institucija i usvajanja brojnih zakona. Akcioni plan ide do najsitnijih detalja usaglašavanja s evropskim standardima, pa osim krupnih reformskih zadataka, obavezuje nadeležne institucije da donesu, na primer, pravilnike o ispravnosti dečijih igračaka, nivou dozvoljene buke, koju proizvode razni uređaji na otvorenom, da završe registraciju ovaca i koza…
Kad je reč o rešavanju pitanja južne srpske pokrajine, najvažnije je da se do marta 2013. godine uspostavi potpuna primena Sporazuma o integrisanom upravljanju granicama, a do aprila dogovor o katastru. Napredak u normalizaciji odnosa s Prištinom je najveći izazov za kabinet premijera Ivice Dačić, ali će Brisel posebno držati “pod lupom” sprovođenje unutrašnjih reformi, pogotovo u oblasti pravosuđa i vladavine prava. Insistiraće se na strogom poštovanju rokova. Problem može biti i obaveza da se konačno donese zakon o finansiranju Vojvodine, jer oko toga još ne postoji volja i saglasnost svih političkih aktera. Trenutno je čak sedam raznih državnih tela zaduženo za proces integracija. Uz Vladinu Kancelarija za integracije sa EU, tu su i Vladin savet za EU i oko 30 predstavnika univerziteta, sindikata, crkve NVO… Postoji još i Koordinacioni telo za pristupanje u kome sede premijer i 11 ministara, zatim Savet za SSP i Odbor za sprovođenje ovog sporazuma. U Skupštini o integracijama “brinu” poslanici u Odboru za EU.
U nastavku procesa pridrživanja sa EU, Srbiju u 2013. godini čeka poduža lista obaveza koje Vlada mora da ispuni.Već u februra, čeka je utvrđivanje novog iznosa minimalne zarade. Satnica preuzetih zadataka veoma je intenzivna u martu. Predviđena se potpuna primana sporazuma o IBM, osnivanje Saveta za reformu državne uprave, a slede izmene zakona o VBA i VOA. Predstoji i izrada zakona o sedištima sudova i programima za IPA fondove, kao i Akcionog plana za korupciju.
April je rezervisan za primenu sporazuma o katastru, usvajanju zakona o štrajku i uanpređenju socijalnog dijaloga. Junska satnica određena je za donošenje zakona o zaposlenima u lokalnoj samoupravi, jačanje institucija ombudsmana, zakona o zaštiti uzbunjivača i zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Planirano je da posao u zatvorima dobije 141 radnik. Predviđeno je usvajanje Strategije protiv diskriminacije, donošenje zakona o finansiranju Vojvodine i izmene zakona o GMO.
Jul je ostavljen za usvajanje zakona o planiranju i izgradnji, kao i donošenju Akcionog plana za javne nabavke. Septembar je rezervisan za izmene Poslovnika Vlade, usvajanje zakona o otvaranju dosijea, zatim izmenama Zakona o radu i zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao i Nacionalnog plana regionalnog razvoja. Za poslednji mesec u godini - decembar ostavljeno je osnivanje Saveta za saradnju sa civilnom društvom, otvaranje sedam kancelarija za alternativne sankcije, Zakon o investicionom fondovima. Planirano je i povećanje broja zaposlenih u RSZ, ministrastvima privrede i kulture, DRI.
BRISEL POTVRDIO EVROPSKU PERSPEKTIVU SRBIJE
(21.12.2012.) Šefovi diplomatija Evropske unije su postigli dogovor da na proleće 2013. godine, najkasnije do juna, odrede datum početka pregovora sa zvaničnim Beogradom, ukoliko procene da Srbija ispunjava sve uslove iz agende o pristupanju Uniji. S jedne strane bila je Nemačka, praćena Velikom Britanijom i Holandijom, a s druge većina, ali manjih zemalja EU, koju su predvodili Španija, Italija i Kipar, uz koje su se naročito isticale Bugarska i Češka. Nemačka je bila najtvrđa u stavu da se Srbiji ne odredi datum početka pregovora, tražeći još rezultata u dijalogu Beograda i Prištine, posebno početak rasformiranja institucija Srbije na severu Kosova. Suprotni tabor, gde su bile zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova i Metohije zahtevale su da se ukloni sve što bi moglo da ukazuje na prihvatanje „državnosti“ Kosova. U „Kompromisnom rešenju“ direktno se ne pominje nijedan datum za Srbiju, već se govori o vremenskom roku koji se odnosi na sledeće šestomesečno predsedavanje Irske - od janura do kraja juna 2013. godine.
Savet ministara EU očekuje od Srbije da garantuje funkcionalnost „jedinstvenog institucionalnog i administrativnog okvira unutar Kosova“, obezbedi sprovođenje postignutih dogovora Beograda i Prištine, poštovanje odredbe Sporazuma o energetskoj zajednici, odnosno dogovora o struji. Podjednako je važno i sprovođenje dogovora o telekomunikacijama, obezbeđenje uvida u protok novca za srpsku zajednicu u južnoj pokrajini, kao i postizanje sporazuma o načinu na koji će se to odvijati. Euleksu treba obezbediti uslove da u potpunosti upražnjava mandate na severu i puno poštovanje regionalne saradnje u kojoj će svi biti zastupljeni, pa i Kosovo. Što se tiče Nemačke, Berlin traži puno poštovanje teritorijalnog integriteta južne pokrajine i da Srbija ne sprečava Kosovo da postane članica međunarodnih institucija i organizacija.
Ništa se nije promenilo u stavovima Nemačke, Holadnije i Velike Britanije da se ovo razdoblje, u kojem je novoj vlasti u Srbiji stalo do toga da postigne nekakav uspeh u približavanju EU, maksimalno iskorisiti za ustupke od strane zvaničnog Beograda u odnosu na Kosovo. Reč je, pre svega, o sprovođenju sporazuma o integrisanom upravljanju graničnim prelazima, koji se ocenjuje kao veliki ustupak Srbije na severu Kosova. Posebno se ukazuje na tačku 45 zaključka Saveta ministara u kojoj se zahteva nepovratan napredak da bi se stvorile strukture na severu Kosova na način koji obezbeđuje funkcionalnost „ jedinstvenih institucija i uprave na Kosovu“. To je, kako se ukazuje, naredna prepreka za Srbiju, koja korespondira stavu nemačke kancelarke Angele Merkel, iznetom 2011. godine u Beogradu, a gde se traži ukudanje srpskih institucija na severu.
Kad je reč o odnosima zvaničnog Beograda i Evropske unije, 2012. godina bila je veoma burna, jer su je obeležili uspesi, ali i izneverena očekivanja. Od statusa kandidata, do obećanja o početku pretprijemnih pregovora, put je kojim se Srbija kretala u procesu evropskih integracija. Protokol o integrisanom upravljanju prelazima potpisan je 24. ferbuara. Dve delegacije na tehničkom nivou, koje su predvodili Borislav Stefanović i Edita Tahiri, uz posredovanje Roberta Kupera, dogovorile su se o predstvljanju Kosova na regionalnim forumima s isticanjem zvezdica uz ime. Postignuta je i saglasnost oko Tehničkog protokla za sprovođenje Sporazuma o integrisanom upravljanju administrativnim prelazima. Time su uklonjenje i poslednje prepreke na putu Srbije ka sticanuju statusa kandidata za članstvo u EU.
28. februar - savet ministra EU odlučio je da evropskim liderima preporuči da se Srbiji dodeli status kandidata za članstvou u EU, a 1. marta predsednik Evropskog savete Herman van Rompej izrazio je nadu da će to Beograd ohrabriti u daljem ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterijuma za članstvo i razvijanje dobrosusedskih odnosa.
Evropska komisija je 10. oktobra donela pozitivnu ocenu o godišnjem napretku Srbije. Utvrđeno je da je potreban dalji napredak ka vidljivom i održivom unapređenju odnosa sa Kosovom, kao ključni prioritet u zahtevu za članstvo. Donet je i dokument u kome se po prvi put traži poštovanje teritorijalnog integriteta južne pokrajine, ali i rešavanje problema na severu.
U Briselu, uz posredovanje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton 19. oktobra održana je prva runda političkog dijaloga Ivice Dačića i Hašima Tačija. Druga runda održana je 7. novembra, kad je doneta odluka da se do 10. decembra započne s pilot programom na dva od šest administrativnih prelaza. Pokrenuto je pitanje transparentnosti finansiranja severa, rešeno da se formira posebna jedinica pri KPS za zaštitu srpskog kulutrnog i verskog naleđa, pokrenuta pitanja enrergetike i telekomunikacija, a bilo je reči i o nestalim licima. Dvojica premijera su 4. decembra postigli dogovor o sprovođenju Sporazuma o zajedničkom upravljanju administrativnim prelazima. Dva su postala operativna 10. decembra, a dva će to biti do kraja godine. Postignut i sporazum o imenovanju osoba za vezu pri misijama EU u Beogradu i Prištini. U cilju moguće odluke da se otvore pretpristupni pregovori sa Srbijom, Savet ministara EU je 10. decembra doneo odluku da se ispita napredak na proleće 2013. godine. Pod uslovom da ocena bude pozitivna, Evropski savet će pozvati Evropsku komisiju da podnese predlog za okvir pregovora. Na samitu u Briselu, 13. decembra evropski lideri su potvrdili zaključke ministara i otvorili evropsku perspektivu Srbiji s utvrđenim vremenskim okvirom.
RASTE ZNAČAJ LOKALNIH SAMOUPRAVA NA PUTU KA EU
(21. decembar 2012.) Punopravno članstvuo u EU je opredeljenje Vlade Srbije i cilj koji mora da ostvari, jer je važno da postane uređena i ekonomski stabilna zemlja. Prema oceni Evropske komisije, u proteklim godinama i mesecima, Srbija je postigla značajne rezultate, što su pohvalili i Brisel i 27 zemlja članica. Takav trend mora da se nastavi sve do sticanja punopravnog članstva u Uniji, čemu teži čitav region Zapadnog Balkana. U narednom periodu, predstoji i promena Ustava, kao bitnog preduslova za obezbeđenje suštinske decentralizacije. To je, uostalom, nužnost i neophodnost na putu ka Evropskoj uniji. Lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u posredovanju između građana i centralne vlasti, pa je za očekivati da im se u procesu pristupanja EU prenesu veće nadležnosti. Decentralizacija je od ključnog značaja za pravu demokratizaciju na lokalnom nivou, za šta je potreban jasan pravni okvir. EU je investitrala 23 miliona evra u opšti ne širom Srbije. Oko 70 odsto regulativa i propisa u zemljama EU sprovode na nivou lokalnih samouprava.
Evropska unija je danas bez sumnje najbolje mesto za život, jer ona znači pravila, red i garanciju kvaliteta, ali i pristup nekim fondovima. Obavez svih, a ne samo Vlade je da, ne čekajući dan za početak pregovora o ulasku u EU učini sve što mogu kako bi se država i društvo promenili na bolji. Vlada planira da usvoji više zakona, koji se tiču lokalne samouprave, pre svega, da promeni zakon o načinu njenog finansiranja. Očekuje se da Vlada ponudi rešenje o plaćanju dugovanja lokalnim samoupravama za ugovore, koje imaju s centralnom vladom. Prema proceni lokalnih samouprava, dug za projekte u oko 87 gradova i opština iznosi više od tri milijarde dinara.
NE OČEKUJE SE VRAĆANJE VIZNOG REŽIMA
(31. januar 2013.) Evropska unija je usvojila promenu procedure za vraćanje viznog režima zemljama, koje nisu članice, ali će njena primena zavisiti od uspešnosti politika tih država u pogledu smanjenja broja lažnih azilanata. Ukoliko Srbija nastavi sa trendom smanjenja broja lažnih azilanata, onda je malo verovatno da joj bude vraćen vizni režim. Evropska unija se suočava sa velikim broje azilanata, a od 2009. godine posle Avganistana, Srbija je na drugom mestu po broju građana, koji traže azil u nekoj od zemalja članica EU. Kako se od ukupnog broja zahteva za azil usvoji svega jedan do dva procenta, jasno je da je reč o lažnim azilantima, koji žele da zloupotrebe taj proces. Zbog toga je EU tražila od Srbije da preduzme efikasne mere za smanjenje lažnih azilanata, a od zemalja članica da promene postupak za odobravanje azila, kako bi se izbegle zloupotrebe. Osim, što srpski građani odlaze u druge države i traže azil, Srbija je suočena i sa prilivom migranata. Zbog toga je i sama u prilici da izdvaja sredstva za smeštajne kapacitete i ishranu azilanata, koji se nalaze u kolektivnim centrima. Inače, migracije su u prethodnih nekoliko godina u porastu, a prema procenama stručnjaka Međunarodne organizacije za migracije (IOM), do 2050. godine u svetu će biti 404 miliona migranata, odnosno, duplo više nego što je predviđeno za 2015. godinu.
LAŽNI AZILANTI PRETNJA BEZVIZNOM REŽIMU SA EU
(21. decembar 2012.) Srbija radi sve da smanji broj migranata i lažnih azilanata koji idu u zapadnu Evropu, jer je zvaničnom Beogradu važno da ne dođe do narušavanja vizne liberalizacije. Na belu Šengensku listu, Srbija je dospela pre tri godine i njeni građani od tada putuju bez viza u zemlje EU, potpisnice šengenskog sporazuma. Zbog problema lažnih azilanata, šest zemalja EU i potpisnica Šengenskog sporazuma - Nemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg, Holandija i Švedska zatražile su u oktobru da se u slučaju zloupotrebe ukine bezvizni režim zemljama zapadnog Balkana. Posle usvajanja Uredbe o primeni mehanizma suspenzije bezviznog režima, postoji velika mogućnost da neke zemlje brzo zatraže primenu tog propisa prema pojedinim zemljama zapadnog Balkana. Reč je najčešće o građanima Srbije i Makedonije, u poslednje vreme i BiH, a sve vreme najveći problem je s pripadnicima manjina - Romima.
Ukoliko se nešto drastično ne promeni u načinu na koji Srbija kontroliše kandidate za lažne azilante veliki su izgledi da možda već od Nove godine određene zemlje članice EU najpre suspenduju bezvizni režim s Beogradom, a zatim ga i potpuno ukinu. EU uveliko priprema nova pravila za ograničenje bezviznog režima. Komisija predlaže da se vize suspenduju najpre na pola godine s mnogućnošću produžetka na još devet meseci, a zatim i vraćanje na crnu listu. Prvobitni predlog bio je daleko stroži i u njemu su se pojavljivali procenti i kvote azilanata. Posle toga, mehanizam će biti moguće brzo aktivirati, jer nema menjanja zakonodvastva i vlade, praktično, mogu suspenziju da usvoje preko noći.
Kao najveći pogranični grad Subotica je oduvek bila poslednja etapa ka ilegalnom prelasku državne granice s Mađarskom, a u poslednje vreme postala je „prestonica“ nedozvoljenih prelazaka i krijumčarenja ljudi. Pogranična policija je samo tokom 2012. godine osujetila više od 1.400 pokušaja ilegalnih prelazaka državne granice, od čega se oko 360 migranata nalazilo sakriveno u kamionima ili autobusima. Od 2010. godine, kad je problem imigranata iz Libije, Tunisa, Egipta, Avganistana, Pakistana i Sirije postao izraženiji, gotovo polovina pritvorskih predmeta u osnovnom javnom tužilaštvu čine ova krivična dela. Nisu retki Subotičani koji su u novim prilikama videli mogućnost za dobru zaradu. Ilegalan prelazak granice, nezvanično, košta od 2.000 do 4.000 evra po osobi. Tome naravno treba dovadati i smeštaj po kućama i salašima na periferiji grada, odakle će ih kad se ukaže prilika prebaciti u Mađarsku i dalje u druge zemlje Evropske unije. Oni kojima ne pođe za rukom da se domognu „obećane zemlje“ odmah se nađu pred srpskim pravosuđem. Kazne za krivično delo krijumčarenja ljudi je do deset godina i to su hitni predmeti, gde se istrage završavaju u roku od dva dana. Svi predmeti upotrebljeni u krijumčarenju se oduzimaju, a uglavnom su to putnička i teretna vozila. Primera radi turski kamion u kome su bili sakriveni je oduzet i potom prodat na javnoj licitaciji, a ta sredstva su se slila u republički budžet. Austrijska policija i njihove kolege u Mađarskoj uhapsili su dvoje srpskih državljana pod sumnjom da su članovi bande koja se bavila prebacivanjem ilegalaca u zemlje EU, dok su druga dvojica uspela da pobegnu. Ova banda bila je specijalizovana za „transfer“ ilegalaca iz Avganistana, Pakistana i Somalije. Ilegalci su preko Turske, Grčke i Makedonije prebacivani u Srbiju, a odatle potom u Mađarsku.
SRBIJA ZAUSTAVILA 12.000 AZILANATA
(13. decembar 2012.) Tokom 2012. godine uhapšena je čitava armija ilegalnih emigranata na jugu Srbije. Operativci odseka pogranične policije za strance i suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima obaraju sve rekorde. Na putnom pravcu od Grdelice do Preševa otkriveno je oko 12.000 ilegalnih imigranata, a u saradnji sa graničnom policijom podignuto više od pedeset krivičnih prijava zbog šverca ljudi. U 2011. sprečeno je oko 10.000 ljudi koji su iz mnogih zemlja Azije i Afike pokušali da se domognu EU preko srpske teritorije. Najveći broj imigranata otkriven je neposredno na graničnom prelazu kod Preševa. Ilegalni imigranti koji su uhvaćeni u Srbiji u ogromnom procentu su deportovani u zemlje odakle su došli.
Na teritoriji Pčinjskog okruga registovani su svi principi i načini koji se u svetu koriste za krijumčarenje ljudi. Ne postoji model krijumčarenja u svetu koji nije zabeležen na jugu Srbije. Pronalaženi su u teretnim vagonima, kamionima, hladnjačama i na najneverovatnijim mestima. Na terenu inspektori rade po prijavi, ali često na graničnim prelazima u rutinskoj kontroli vozila nailaze na ljude koji pokušavaju da pređu granicu. Bilo je primera da je grupa od sedmoro imigranata pronađena u kamionu punom lubenica, ispod tereta u trenutku kada su radnici krenuli da istovare bostan. Istraga je kasnija pokazala da vozač nije bio umešan, a imigranati platili po 500 evra ljudila koji su obavljali utovar lubenica. U vranjskoj policijskoj upravi ističu da je položaj Pčinjskog okruga karaterističan, pa ne čudi podatak što je armija ljudi koji pokušavaju da emigriraju uhvaćena upravo na ovoj teritoriji. otovo da nema regiona u Evropi sa ovako specifičnim geografskim područjem koji podrazumeva dve državne granice sa Bugarskom i Makedonijom, kao i administrativni prelaz sa Kosovom. U Vranju kažu i da nije neobično da iste ljude hvataju i vraćaju iz zemlje po više puta.
POČETAK PREGOVORA SA EU NAJVEROVATNIJE NA PROLEĆE
Premijer Srbije Ivica Dačić rekao je u Briselu da je teško očekivati da će Srbija na decembarskom samitu EU dobiti datum za početak pregovora sa EU, i da će se to najverovatnije desiti na proleće ili leto naredne godine. On je po završetku Foruma o napretku Balkana objasnio da korake, koje Srbija preduzima u cilju normalizacije odnosa Beograda i Prištine, u Evropskoj uniji ne shvataju kao dovoljan razlog za određivanje datuma za početak pregovora. "Mi sada samo preduzimamo one korake na koje se prethodna vlada obavezala da bi Srbija dobila status kandidata. Sa stanovišta EU to nije napredak", rekao je Dačić. U narednim rundama dijaloga sa Prištinom, koje će biti održane sledeće godine, Beograd će nastojati da ispuni kriterijume, koje je postavio Evropski savet. Srpski premijer je ocenio da je u dosadašnjem dijalogu Beograda i Prištine ostvaren vidljiv napredak, a plan je da se sledeće godine razgovara o političkim temama i trajnom rešenju kosovskog problema. On je istakao da je glavna primedba Srbije to što je Priština jednostrano proglasila nezavisnost, i izrazio očekivanje da će ove političke razlike moći da se reše u dijalogu dve strane.
Kada je reč o debati oko Srbije, “na stolu” su uvek prisutni odnosi s Kosovom. EU je krajem 2011. i početkom 2012. godine nastojala da ostvari napredak, koji je omogućio da se pređe važna evropska etapa, konkretno, Srbija je dobila status kandidata. Između Beograda i Prištine treba tek da dođe do konkretnog napretka, jer još uvek ništa nije rešeno. Ono što EK sada očekuje od ovog dijaloga je da se reši određeni broj situacija. To, u ovom trenutku, ne podrazumeva traženje priznanja. Još jedna stavka, koja brine Komisiju, je problem lažnih azilanata, o čemu imaju vrlo jasan stav. Njihova ideja je da budu u situaciji da se stvori sistem olakšanog kretanja i pristupa teritorijama, pod uslovom da sistem readmisije bude veoma jasno organizovan. Bitno je da zemlje sa Balkana, ali i van njega, ostvare uravnoteženu politiku, da bi građanima olakšali kretanje, jer ako jednoga dana zemlja treba da uđe u Uniju, onda bi i građani trebalo da imaju mogućnost kretanja, ali u legitimnim uslovima. Što se tiče ponovnog uvođenja viza Srbiji, EU još uvek nije zauzela stav, jer čeka procenu nacionalnih službi i Evropske komisije.
EVROPSKA KOMISIJA O NAPRETKU ZAPADNOG BALKANA
(30. oktobar 2012.) U Briselu je predstavljen izveštaja Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana u evrointegracijaskim procesima, a Srbija nije dobila datum za otpočinjanje pregovora o članstvu u EU. Komisija je konstatovala napredak Srbije na evropskom putu, ali i brojne slabosti u oblasti vladavine prava i zatražila konstruktivno angažovanje u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Zastoj u dijalogu Beograda i Prištine razlog je što Srbija nije dobila datum, a kad je reč o drugim temama, konstatovano je da Beograd nastavlja da ispunjava političke kriterijume iz SSP, da su protekli izbori pokazali da je demokratija konsolidovana i da Srbija u potpunosti saraduje sa Haškim tribunalom, mada se tu kao problem i dalje ispostavlja otkrivanje mreže pomagača haškim beguncima. Problemi su i dalje veliki i oblasti vladavine prava, posebno u reformi pravosuda, malo je urađeno na uspostavljanju demokratske kontrole nad sistemom bezbednosti, korupcija i organizovani kriminal još su ozbiljan problem. Komisija je zabrinuta i zbog nedovoljne zaštite prava manjina, dok je stanje u ekonomiji ocenjeno veoma loše.
Evropska komisija će predložiti datum za početak pregovora sa Srbijom, čim proceni da je ostvaren traženi napredak u odnosima sa Prištinom, a s Kosovom je moguće da se potpiše sporazum o pridruživanju iako ga ne priznaje pet članica EU. To treba da dovede do pune normalizacije odnosa i omogući da i Srbija i Kosovo nastave put ka Evropskoj uniji, uz izbegavanje međusobne opstrukcije tog puta. U posebnoj analizi ocenjuje se da u južnoj srpskoj pokrajini postoji zakonska osnova za zaštitu manjina i kulturne baštine, kao i prava Srpske pravoslavne crkve i da Priština ima obavezu da to primeni, imajući u vidu i da Kosovo nije članica Saveta Evrope. Takođe se navodi da se u Pokrajinu od 1990. vratilo 23.000 izbeglica i da će vlasti u Prištini da bi ispunile obaveze iz SSP-a morati da se usredsrede na stvaranje multietničkog Kosova i stvore uslove da se Srbi osećaju delom kosovske budućnosti.
Formulacija o "očuvanju teritorijalnog integriteta Kosova" iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije, koja je naišla na oštro reagovanje vlasti u Beogradu, ne prejudicira status Kosova, već ukazuje da se Evropska komisija protivi podeli Kosova. Teritorijalni integritet nije vezan za Srbiju, niti je taj termin vezan sa statusom Kosova. To je jasan signal da Komisija ne zeli podelu Kosova, poručeno je iz Brisela. Evropska unija, uprkos ekonomskoj krizi koja je teško pogodila mnoge njene članice, ostaje opredeljena za politiku proširenja na region jugoistočne Evrope. Politika proširenja doprinosi miru, bezbednosti i prosperitetu evropskog kontinenta, piše u dokumentu na 77 strana, u kome je predstavljen napredak, ali i neuspesi osam zemalja, među kojima Srbije, u ispunjavanju kriterijuma za članstvo. Ritam napretka svake pojedinačne zemlje ka prijemu zavisi od dostignuća u oblasti poštovanja ljudskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, dobre uprave, slobode izražavanja, tržišne ekonomije, navedeno je u tekstu. Osam zemalja, od kojih šest balkanskih, kandidati su ili potencijalni kandidati za članstvo u EU: Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo - koje se odvojeno tretira u Izveštaju kad je reč o evrointegracijama, Makedonija, Srbija, kao i Island i Turska. Proširenje na jugoistočnu Evropu doprineće da se izbegnu mnogo veći troškovi otklanjanja posledica nestabilnosti, ocenila je Evropska komisija.
U izveštaju je pozitivno ocenjen napredak Albanije, Makedonije i Crne Gore, dok je preporučeno da Albanija dobije status kandidata, pošto je ostvarila znatan napredak, pod uslovom da sprovede i ostale reforme, uključujući one u oblasti pravosuđa i parlamenta, napominjući da će za tu zemlju ključni test biti parlamentarni izbori naredne godine. Crna Gora, koja je u junu počela pregovore o pristupu, treba više da učini u domenu pravne države i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, dok je pozitivno ocenjen njen napredak u sprovođenju ključnih reformi i na ekonomskom planu. Komisija je, četvrti put uzastopno, preporučila početak pregovora s Makedonijom i izrazila žaljenje što su odnosi pojedinih zemalja bivše Jugoslavije i dalje napeti zbog bilateralnih sporova. Evropska komisija namerava da u periodu od 2014. do 2020. godine potroši 14,1 milijardu evra za pomoć zemljama na putu ka Uniji.
SRPSKA FLOTA I PROPISI EU
(30. oktobar 2012.) Srpski novi pravilnik o tehničkoj ispravnosti plovila ne zabrinjava domaće brodare, iako im je flota u proseku stara čak 36,3 godina. Mnogo više ih brine šta će se desiti kada Evropska unija donese oštrije propise koji normiraju karakteristike broda. Ako prilagođavanje tim evropskim standardima ne počne odmah, što je teško jer nedostaju sredstva, 2018. godine srpska flota neće moći s nekim vrstama tereta da uđe u reke EU. Evropska unija je pre nekoliko godina zabranila prevoz benzina plovilima koja nemaju dvostruki trup, jer ukoliko se teret izlije rastvara se u vodi. Takođe, do 2018. godine biće poošreni uslovi prevoza i ostalih vrsta goriva i opasnog tereta da bi se osigurao transport. Iako, Srbija još nije članica EU, njeni brodovi moraju da budu spremni i za izlazak iz domaćih voda i neophodno je veće usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti. Prevoz opasnog tereta će smeti da obavljaju samo u srpskim vodama, a ni tada ne bi bili isplativi. Gorivo će zadati još jednu glavobolju srpskim brodarima. Njihovi motori su zastareli i ispuštaju previše zagađujućih materija. Domaća flota nije spremna ni za euro 3, a kamoli euro 5 standard, koji se zahteva u Evropi. Da se ta norma odmah primeni i kod nas, 90 odsto ovdašnjih brodova moralo bi na adaptaciju ili u staro gvožđe. Ugradnja savremenih motora koji su višestruko lakši, osim troškova, stvara i tehničke probleme i može se negativno odraziti na pojedine performanse broda. Ti zahtevi su realnost koja se ne može još dugo odlagati, upozoravaju stručnjaci. U najboljen slučaju po srpske brodare, uvođenje standarda dvotrupnih plovila za opasan teret moglo bi da bude odgođeno do 2020. godine, što su pojedine njihove kolege iz Evrope već tražile. Ali, takav zahtev su Evropljani postavili zato što je i njima potrebno previše novca da bi završili usklađivanje plovila u datom roku. Gotovo polovina srpskih putničkih brodova ima već instaliran savremnih protivpožarni sistem. Polako se instaliraju i sistemi brzog gašenja vatre na tankerima. Te inovacije su među onima koje će nalagati i pravilnik o tehničkoj ispravnosti plovila, čije se usvajanje očekuje uskoro. Pravilnik će nametnuti nove standarde i troškove, ali ima i olakšica. Plovila koja istiskuju manje od 100 kubnih metara vode moći će da se registruju kod lučkih kapetanija uz niže takse. Veći brodovi neće ići često na pregled. Razmak između tehničkih pregleda je manji nego u EU, ali to je nužno, jer je srpska flota starija. U sastavu domaće flote više od 319 brodova ima važeće dozvole a još toliko ima povremene dozvole za rad. Isto toliko brodova ne plovi.
HARMONIZACIJA PROPISA SA EU
(Maj 2012.) Srbija neće odmah osetiti sve blagodeti statusa kandidata u Evropskoj uniji, ali on znači jasnu potvrdu njene želje da postane članica EU. Brisel, istovremeno, prihvata Beograd kao ravnopravnog člana, jer je reč o dvostranom procesu u kome obe strane moraju mnogo da rade i pokažu dosta dobre volje. Proces harmonizacije zakonskih propisa sa EU trebalo bi da obezbedi sprovođenje zakona i da Srbija u srednjem roku od pet godina preuzme obaveze članstva u skoro svim oblastima pravnih tekovina Unije.
U pogledu ekonomskih kriterijuma, preduzeti su važni koraci ka uspostavljanju funkcionalne tržišne privrede i dostizanju određenog nivoa makrekonomske stabilnosti, uprkos globalnoj krizi. Glavni ekonomski efekat je podizanje ugleda Srbije na međunarodnoj sceni. Zvanični Beograd je sada u istom statusu prema EU kao na primer Island i Turska, mada te države, u poslednje dve decenije, nisu prošle ratne i ekonomske nedaće kroz kakve je Srbija prošla. Evropa je usred najveće ekonomske krize od Drugog svetskog rata, tako da se ne može očekivati investicioni bum kakav su zabeležile druge zemlje, koje su status kandidata dobile pre 2008. godine. Realno je, ipak, očekivati veći nivo investicija, usled porasta kredibiliteta Srbije. U 2011. godini, usled poboljšanja poslovnog okruženja i dobrih ugovornih odnosa, privučeno je 1,6 milijardi evra investicija, što je gotovo identičan nivo ulaganja koji su ostvarile Hrvatska i Slovenija zajedno. Skoro 90 odsto investicija bilo je poreklom iz EU, što ne treba da čudi, jer je EU najveći investitor u svim evropskim državama, uključujući i Rusiju. Prognoze su da bi povećanje investicija trebalo da dovede i do povećanja izvoza, što će vrlo povoljno delovati na srpsku privredu.Takođe, one će imati značaj i za celokupno društvo, s obzirom da će morati da prate evropske trendove. Uz to, kandidatura povoljno utiče na kreditini rejting Srbije, jer olakšava servisiranje javnog duga. Sve su ovo, ipak, efekti koji će se videti da duži rok.
Dobijanje statusa kandidata u ovom trenutku bilo je od izuzetne važnosti, jer omogućava pristupanja svim komponentama pretpristupnog fonda. Budući da se sada pregovara budžetski okvir EU za naredno sedmogodište od 2012 - 2020. godine, realno je očekivati da će se na Srbiju drugčije gledati. Predlog novog IPA budžeta je veći za 2,6 milijardi evra, u odnosu na postojeći, koji iznosi 11,5 milijardi evra. Do momenta ulaska u EU, međusobni ekonomski odnosi Beograda i Brisela ostaju definisani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. To znači da će sniženje carina prema EU biti urađeno po metodologiji utvrđenoj ovim Sporazumom. Pored toga, primena drugih sporazuma o slobodnoj trgovini, koje Srbija ima s Rusijom, Belorusijom i Kahzastanom, Cefta, Efta i Turskom ostaju na snazi i status kandidata Srbije za članstvo u EU neće imati nikakav uticaj na njih.
SRBIJA BEZ DATUMA ZA POČETAK PREGOVORA SA EU
(12. oktobar 2012.) U Briselu je predstavljen izveštaja Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana u evrointegracijaskim procesima, a Srbija nije dobila datum za otpočinjanje pregovora o članstvu u EU. Komisija je konstatovala napredak Srbije na evropskom putu, ali i brojne slabosti u oblasti vladavine prava i zatražila konstruktivno angažovanje u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Zastoj u dijalogu Beograda i Prištine razlog je što Srbija nije dobila datum, a kad je reč o drugim temama, konstatovano je da Beograd nastavlja da ispunjava političke kriterijume iz SSP, da su protekli izbori pokazali da je demokratija konsolidovana i da Srbija u potpunosti saraduje sa Haškim tribunalom, mada se tu kao problem i dalje ispostavlja otkrivanje mreže pomagača haškim beguncima. Problemi su i dalje veliki i oblasti vladavine prava, posebno u reformi pravosuda, malo je urađeno na uspostavljanju demokratske kontrole nad sistemom bezbednosti, korupcija i organizovani kriminal još su ozbiljan problem. Komisija je zabrinuta i zbog nedovoljne zaštite prava manjina, dok je stanje u ekonomiji ocenjeno veoma loše.
Evropska komisija će predložiti datum za početak pregovora sa Srbijom, čim proceni da je ostvaren traženi napredak u odnosima sa Prištinom, a s Kosovom je moguće da se potpiše sporazum o pridruživanju iako ga ne priznaje pet članica EU. To treba da dovede do pune normalizacije odnosa i omogući da i Srbija i Kosovo nastave put ka Evropskoj uniji, uz izbegavanje međusobne opstrukcije tog puta. U posebnoj analizi ocenjuje se da u južnoj srpskoj pokrajini postoji zakonska osnova za zaštitu manjina i kulturne baštine, kao i prava Srpske pravoslavne crkve i da Priština ima obavezu da to primeni, imajući u vidu i da Kosovo nije članica Saveta Evrope. Takođe se navodi da se u Pokrajinu od 1990. vratilo 23.000 izbeglica i da će vlasti u Prištini da bi ispunile obaveze iz SSP-a morati da se usredsrede na stvaranje multietničkog Kosova i stvore uslove da se Srbi osećaju delom kosovske budućnosti.
Formulacija o "očuvanju teritorijalnog integriteta Kosova" iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije, koja je naišla na oštro reagovanje vlasti u Beogradu, ne prejudicira status Kosova, već ukazuje da se Evropska komisija protivi podeli Kosova. Teritorijalni integritet nije vezan za Srbiju, niti je taj termin vezan sa statusom Kosova. To je jasan signal da Komisija ne zeli podelu Kosova, poručeno je iz Brisela. Evropska unija, uprkos ekonomskoj krizi koja je teško pogodila mnoge njene članice, ostaje opredeljena za politiku proširenja na region jugoistočne Evrope. Politika proširenja doprinosi miru, bezbednosti i prosperitetu evropskog kontinenta, piše u dokumentu na 77 strana, u kome je predstavljen napredak, ali i neuspesi osam zemalja, među kojima Srbije, u ispunjavanju kriterijuma za članstvo. Ritam napretka svake pojedinačne zemlje ka prijemu zavisi od dostignuća u oblasti poštovanja ljudskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, dobre uprave, slobode izražavanja, tržišne ekonomije, navedeno je u tekstu. Osam zemalja, od kojih šest balkanskih, kandidati su ili potencijalni kandidati za članstvo u EU: Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo - koje se odvojeno tretira u Izveštaju kad je reč o evrointegracijama, Makedonija, Srbija, kao i Island i Turska. Proširenje na jugoistočnu Evropu doprineće da se izbegnu mnogo veći troškovi otklanjanja posledica nestabilnosti, ocenila je Evropska komisija.
U izveštaju je pozitivno ocenjen napredak Albanije, Makedonije i Crne Gore, dok je preporučeno da Albanija dobije status kandidata, pošto je ostvarila znatan napredak, pod uslovom da sprovede i ostale reforme, uključujući one u oblasti pravosuđa i parlamenta, napominjući da će za tu zemlju ključni test biti parlamentarni izbori naredne godine. Crna Gora, koja je u junu počela pregovore o pristupu, treba više da učini u domenu pravne države i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, dok je pozitivno ocenjen njen napredak u sprovođenju ključnih reformi i na ekonomskom planu. Komisija je, četvrti put uzastopno, preporučila početak pregovora s Makedonijom i izrazila žaljenje što su odnosi pojedinih zemalja bivše Jugoslavije i dalje napeti zbog bilateralnih sporova. Evropska komisija namerava da u periodu od 2014. do 2020. godine potroši 14,1 milijardu evra za pomoć zemljama na putu ka Uniji.
DATUM POČETKA PREGOVORA KRAJEM 2013. GODINE
(01. oktobar 2012.) Šanse da Srbija dobije datum za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji do kraja godine više ne postoje, s obzirom da je ključni uslov za to nastavak političkog dijaloga Beograda i Prištine, koji nije ni počeo, a teško je očekivati da bude okončan za dva do tri meseca. U Izveštaju o napretku, koji Evropska komisija treba da dostavi srpskoj vladi 10. oktobra, verovatno će pisati da je, s obzirom na opšte izbore koji su održani ove godine i na odlaganje formiranja nove vlade, Srbija izgubila dragoceno vreme za postizanje napretka po brojnim ključnim pitanjima. Iz tih razloga, Brisel će verovatno odložiti odluku o tome da li da Srbiji odredi datum za otpočinjanje pristupnih pregovora. U ključna pitanja koja će, po svoj prilici, biti navedena u izveštaju spada normalizacija odnosa sa Kosovom, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i zaštita ljudskih prava. S druge strane, očekuje se da će Brisel pozdraviti obećanje Srbije da će početi sa primenom sporazuma koje je Beograd potpisao sa Prištinom tokom pregovora u Briselu u kojima je posredovala EU. Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton je, na sastanku u Njujorku s predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, ohrabrila srpske vlasti da nastave refome i preduzmu korake ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa s Kosovom, kao ključnim za otvaranje pristupnih pregovora i generalno perspektivu Srbije u EU. Predsednik Srbije Prema rečima predsednika Tomislava Nikolića, srpska strana će platformu za pregovore s Prištinom pripremiti u najkraćem mogućem roku, a da će visoka predstavnica predstavljati EU u tom dijalogu.
Na Šestom interparlamentarnom sastanku EU - Srbija, nedavno održanom u Beogradu, srpske vlasti su ohrabrene da nastavi sa sprovođenjem evropskih reformi i na kojem ponovoljeno da je normalizacija odnosa sa Prištinom ključni korak za nastavak evrointegracija. Parlametarci su, u nacrtu zajedničke izjave, pozdravili posvećenost nove Vlade nastavku procesa evrointegracija i ohrabrili je da usvoji i u potpunosti primeni evropske reforme, posebno u oblasti pravosuđa, politike za borbu protiv korupcije, slobode medija, zaštite manjina, privrede i unapređenja poslovne klime. Istaknut je značaj nastavka aktivne i konstruktivne uloge Srbije u regionu, podsećajući da su dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja najvažniji za proces proširenja EU, i pozdravili su opredeljenost Beograda za nastavak dijaloga s Prištinom i primenu dosad postignutih dogovora.
Nova vlast je, navode analitičari, veoma realna i najoptimističkiji termin je proleće 2013. godine tako da će Srbija sigurno čekati godinu dana do određivanje datuma za početak pregovora. Možda je i mogao da se dobije datum za početak pregovora do kraja 2012. godine, kažu oni, da nije više od pola godine izgubljeno u izbornom ciklusu. Da su analize domaćih eksperata realne potvrđuju i najave iz Brisela da je za dobijanje datuma početka pregovora sa EU ključno ispunjavanje kriterijuma Evropskog saveta iz marta 2012. godine, a to je, kako kažu, konstruktivno angažovanje Beograda u dijalogu sa Prištinom, kako bi se postigao vidljiv i održiv napredak.U suštini, Brisel želi da vidi primenu već postignutih sporazuma, a zatim i ponovno angažovanje u dijalogu o tehničkim pitanjima, kao što su električna energija i telekomunikacije. Takođe, potrebni su koraci prema vidljivom i održivom poboljšanju odnosa, što podrazumeva početak rešavanja pitanja ilegalnih struktura i postizanja transparentnosti struktura koje se tiču zdravstva i obrazovanja. Vlada u Beogradu je već učinila neke pozitivne korake, ocenjuju u Evropskoj komisiji. Donela je razumnu odluku da primeni sporazum o regionalnom predstavljanju Kosova, što je važno zato što će to omogućiti Srbiji da prisustvuje regionalnim skupovima sa drugim vladama, brani i unapređuje interese Srbije. Brisel je pozdravio vesti o napretku u pogledu primene sporazuma o integrisanom upravljanju prelazima, ocenivši da je to veoma pozitivan signal. Brisel želi da Srbija što pre uđe u EU, ali to zavisi od nastavka reformi i ispunjavanja očekivanja izraženih u zaključima Evropskog saveta.
GRAĐANI VERUJU DA ĆE ŽIVETI BOLjE U EU
( 30. oktobar 2012.) Ulazak Srbije u Evropsku uniju podržava 48 odsto ispitanika, dok se tome protivi 33 odsto, pokazali su rezultati ankete o Evropskoj uniji i evropskim integracijama, koju je sprovela agencija „Ipsos stratedžik marketing“. Anketa je sprovedena na uzorku od 1.208 ispitanika starijih od 18 godina, a šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer je ocenio da su ti rezultati važni indikatori o odnosu građana prema EU u važnom trenutku za odnose Srbije i Unije. Građani veruju da će ulaskom u EU živeti bolje, dok su kao glavne probleme naveli nezaposlenost, korupciju, nizak standard i Kosovo. Oko 44 odsto anketiranih građana Srbije ima pozitivan stav o EU, dok približno isti broj ima negativan stav, a kao glavnog partnera u budućnosti 44 odsto vidi Rusiju, dok 24 odsto vidi EU u toj ulozi. Opšti stav anketiranih je podeljen na negativana 36 odsto, neutralan 31odsto i pozitivan 31odsto. Veći broj 47 odsto se oseća Evropljanima, a manji 34 odsto je odgovorilo da se ne oseća tako. Skoro polovina aknetiranih misli da EU ne želi da Srbija postane članica, što je, po oceni Dežera, izunenađujuće, jer je zvanični Beograd podneo zahtev za članstvo, koji je prihvaćen, a EU je potvrdila da želi da Srbija postane članica.
SRBIJA PREDLOŽENA ZA STATUS KANDIDATA
Evropska komisija je 12. oktobra 2011. godine predložila da se Srbiji odobri status kandidata za prijem u Evropsku uniju, jer je zaključila da je za to spremna. Datum početka pregovora praktično isključivo je vezan za napredak u dijalogu i sređivanju stanja na severu Kosova. Evropska komisija će o tome obaveštavati Savet ministara EU, koji u svakoj fazi može dati zaključak o ispunjavanju tih uslova i mogućem pokretanju pregovora o članstvu s Beogradom. Podvlači se da je Srbija ostvarila značajan napredak u ispunjavanju političkih merila EU. Kad je reč o procesu stabilizacije i pridruživanja, Srbija zaslužuje pohvale zato što je na potpuno zadovoljavajući nivo dovela saradnju s Haškim tribunalom, hapšenjem preostalih haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, a imala je i aktivnu ulogu u regionalnoj saradnji i pomirenju u regionu. To se navodi u sažetku Mišljenja o spremnosti Srbije za kandidaturu za članstvo u EU, koje je objavila Evropska komisija. Srbija će morati da ostvari dalji značajan napredak u odnosima s Kosovom i pragmatično i održivo primeni rešenja, koja će olakšati život ljudi, navodi Evropska komisija. Srbija treba da počne sa ispunjavanjem sporazuma koji su postignuti u dijalogu oko slobode kretaja, matičnih knjiga, katastra, a dalja tematika su dogovori iz oblasti energetike i telekomunikacija, gde su potreba rešenja. Još jedna oblast je međusobno priznavanje diploma, jer je to pitanje veoma bitno za mlade generacije. Takođe važno je i intenziviranje saradnje Srbije i Euleksa. Nijedna od tih tema nije nova, i svi problemi su pomenuti i u ranijim izveštajima.
U dokumentu Komisije se kaže da je Srbija učinila važne korake u stabilizaciji funkcionalne tržišne privrede, uspela je da očuva makroekonomsku stabilnost u globalnoj krizi, uz visok stepen ekonomske integracije s EU. Niz strukturnih slabosti, međutim, i dalje postoje, što mora biti srednjoročno otklonjeno uz pritisak konkurencije i tržišnih snaga unutar Unije. Evropska komisija, pored ostalog, primećuje da je 2011. godine ponovo počeo da raste priliv direktnih stranih investicija u Srbiju, iako je poslovni ambijent skučen zbog neizvesnosti.
Izuzetno je dostignuće što je više od 93 odsto Akcionog plana realizovano. Napredak je napravljen i u regionalnoj saradnji, gde je Srbija načinila vrlo važne strateške poteze, kao što je usvajanje rezolucije o Srebrenici, različite posete na najvišem nivou i stvaranje pozitivne klime, koja podstiče procese pomirenja i saradnje. Postignut je i uspeh u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i viznoj liberalizaciji. Identifikovane su četiri posebne oblasti: funkcionisanje demokratskih institucija, vladavina prava, ljudska i manjinska prava, kao i privreda, odnosno konkurentnost. U delu vladavine prava, ocenjeno je da Srbija mora da pokaže konkretne rezultate u smislu smanjivanja nerešenih sudskih predmeta, smanjenju dužine procesuiranja, i donošenja adekvatnih sudskih odluka koje neće biti pobijane na višim sudskim nivoima. Što se tiče ljudskih prava, važno je zaštiti prava manjina, pre svega, romsku manjinu, a isto vazi i za slobodu medija, gde je nedavno usvojena medijska strategija. Kada je reč o konkurentnosti, Srbija mora da smanji birokratske procese, jer se nalazi na 89. poziciji liste zemalja Svetske banke po tom pitanju. Što se tiče zakona o restituciji, EU nema model koji može nametnuti, već da postoje različiti modeli, i da model mora biti prilagođen situaciji u zemlji.
Pozitivno mišljenje o statusu kandidata koje je Evropska komisija objavila samo je korak u višegodišnjem približavanju EU što pokazuju i primeri drugih zemalja regiona koje su prošle kroz taj proces. Za sticanje statusa kandidata, potrebno je da to potvrde zemlje članice - odnosno jednoglasna odluka Saveta ministara u decembru 2011. godine. Pri tome, svaka zemlja članica može kandidatu ili potencijalnom kandidatu uskratiti podršku zbog bilo kog bilateralnog pitanja. Odluku o pregovorima takođe moraju da potvrde Savet EU, odnosno zemlje članice. Svrha tog procesa je da se utvrde razlike između EU i zemlje kandidata u svakom od 35 poglavlja pregovora, budući da se zakoni moraju u potpunosti usaglasiti do pristupanja. Pregovori se vode i zatvaraju za svako poglavlje posebno, pri čemu je i za zatvaranje svakog poglavlja potrebno odobrenje zemalja članica. Do konačnog okončanja pregovora sva poglavlja se, u slučaju potrebe, mogu ponovo otvoriti, što se često i dešava.
DUG PUT SRBIJE U EVROPSKU UNIJU
Posle odluke Saveta ministara Evropske unije da 25.oktobra. 2010. godine odblokira proces kandidature Srbije za članstvo, zvanični Beograd očekuje da dobije upitnik Evropske komisije, koja bi, na osnovu njega, trebalo da stekne uvid u stepen ostvarenih reformi i usklađenosti srpskog zakonodavstva sa evropskim u 35 oblasti pravnih tekovima EU. Slede odgovori na upitnik i posle eventualnih dodatnih pitanja Evropska Komisija prosleđuje mišljenje, tzv. „Avis“ Evropskom savetu, nakon čega usleđuje jednoglasna saglasnost na preporuku Komisije. Srbija bi time stekla status kandidata koji otvara vrata početku pregovora o članstvu. Predsednik Srbije Boris Tadić predao je zahtev Srbije za sticanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EU 22.decembra u Stokholmu Frederiku Rajnfeltu, premijeru Švedske, zemlje koja je tada bila predsedavajući Unijom. Evropska integracija Srbije počela je 2001. godine osnivanjem Zajedničke konsultativne radne grupe, koja je trebalo da omogući Evropskoj komisiji i članicama tadašnje SR Jugoslavije, Srbiji i Crnoj Gori steknu jasnu sliku o situaciji u brojnim oblastima društvenog i privrednog života radi efikasnijeg približavanja standarima EU. Od 2001. do 2002. godine održano je ukupno pet sastanaka Grupe na kojima su usvojene obavezujuće smernice za dalje približavanje standardima EU, a analizirane su i političke i ekonomske reforme, regionalna saradnja i poštovanje međunarodnih obaveza Srbije. Organizaciju i koordinaciju poslova, koji se odnose na Srbiju, od četvrtog sastanka Grupa najpre preuzima Sektor za evropske integracije Ministarstva za ekonomske veze s inostranstvom, a od 4. marta 2004. godine Kancelarija za pridruživanje EU Vlade Srbije. Posle petog sastanka Grupe, zbog ustavne transformacije SRJ u državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, nastala je duga pauza u zvaničnom dijalogu o pripremama za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU.
U periodu od jula 2002. godine do jula 2003. godine, održana su tri nezvanična sastanka predstavnika Evropske komisije i predstavnika država - članica i državne zajednice Srbija i Crna Gora na kojima je ocenjeno da treba pokrenuti novi formalni mehanizam za saradnju.Unapređeni stalni dijalog Srbije i Crne Gore sa EU održan je u julu 2003. godine i trajao je do januara 2005.godine. U tom periodu održano ukupno šest sastanaka na kojima su Evropska komisija i Srbija i Crna Gora procenjivali stanje reformi i definisali preporuke za dalje aktivnosti u Procesu stabilzacije i pridruživanja. Pregovarači tim Srbije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju formiran je u januaru 2005. godine, a u aprilu iste godine dobijena je pozitivna Studija i izvodljivosti za spremnost Srbije da pregovara o Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Platforma za pregovore o zaključenju tog Sporazuma usvojena je u septembru, a pregovori su otpočeli 10. oktobra 2005. godine. Prva runda tehničkih pregovora o ovom dokumentu održana je u novembru 2005. godine, ali su oni obustavljeni 3. maja 2006. godine, zbog problema u saradnji s Haškim tribunalom. Pregovori se nastavljaju posle više od godinu dana, 13.juna 2007. godine, a okončani su 20. septembra iste godine. Sporazum je parafirna 7. novembra 2007. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i prateći Prelazni trgovinski sporazum potpisani su u Briselu 29. aprila 2008. godine, a Narodna skupština Srbije ratifikovala ih je 9. septembra 2008. godine. Srbija Prelazni trgovinski sporazum jednostrano primenjuje od 1.februara 2009. godine, dok je njegova primena od strane Evropske Unije bila blokiran sve do 7. decembra 2009. godine, zbog protivljenja Holandije da se otpočne s primenom sporazuma, dok se ne dokaže da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim trbunalom. Četrnaestog juna 2010. godine Savet ministra Evropske unije, odlučio je da odmrzne i proces ratifikacije SSP - a. Odluka je doneta pošto je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc obavestio ministre EU da je zadovoljan saradnjom Srbije i Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Juglsaviji. Dosad je SSP sa Srbijom ratifikovalo sedam članica Evropske unije. Sudeći prema iskustvu zemalja u regionu nije moguće tačno predvideti koliko će Srbiji vremena biti potrebno da dobije status zemlje kandidata EU.
Praksa na ovom prostoru je pokazala da put, od podnošenja zahteva za članstvo, što je Beograd učinio 22. decembra 2009. godine do zvaničnog dobijanja kandidature, traje najmanje godinu dana, ali i da je napredovanje od jedne do druge faze trajalo različito, od slučaja do slučaja. Hrvatskoj i Makedoniji, recimo, bilo je potrebno više od godinu dana od podnošenja kandidature do kandidatskog statusa. Hrvatska, koja danas vodi pregovore o pristupanju u članstvo i najdalje je odmakla u procesu integracija sa EU sa predala je kandidaturu u februaru 2003. godine da bi u junu 2004.godine stekla status kandidata. Makedoniji, koja je zahtev za članstvo podnela aprila 2004, status kandidata odobren je decembra 2005. godine. Gotovo četiri godine, do oktobra 2009. godine, čekali su na preporuku Evropske Komisije za otvaranje pregovora o članstvu, ali oni još nisu počeli. Crna Gora je kandidaturu za članstvo u EU uputila decembra 2008. godine i nada se da će taj status dobiti do kraja 2010. godine. Status kandidata nema ni Albanija, koja je kandidaturu uputila aprila 2009. godine, a sredinom aprila 2010. godine dala je odgovore na upitnik i od tada čeka na mišljenje Evropske komisije i potvrđivanje statusa kandidata. Bosna i Hercegovina, koja uz Albaniju, Crnu Goru i Srbiju, ima status potencijalnog kandidata, jedina još nije podnela zahtev za članstvo u EU. Iz iskustva suseda, koji su svojevremeno prošli put koji sad predstoji Srbiji, nakon prosleđivanja kandidature Evropskoj komisiji, pretpostavlja se da će joj biti potrebno nekoliko meseci da odgovori na upitnik Evropske komisije, koji će se odnositi na različite oblasti funkcionisanja države, institucija i ekonomije. Pomenutim zemljama bilo je potrebno od tri do pet meseci da ogovore na upitnik.Taj posao najbrže je završila Hrvatska, za tri meseca, Crnoj Gori i Makedoniji bila je potrebno više vremena oko pet meseci. Crna Gora je upitnik dobila 22. jula 2009. godine, a prosledila ga je komisiji 9. decembra iste godine. Posle toga, dostavljena su joj i dodatna pitanja. Makedoniji je, inače, na upitnik odgovorila za četiri i po meseca. Nije postojala ni velika razlika u broju pitanja, koja je Brisel slao susedima. Hrvatska je imala najobimniji upitnik sa 4.560 pitanja. Ostalim državama zapadnog Balkana stizalo je oko 4.000 pitanja u upitniku Evropske Komisije.
Zvaničan zahtev za sticanje statusa kandidata za punopravno članstvo Srbije u EU predsednik Srbije Boris Tadić predao je 22. decembra 2009.godine u Stokholmu, švedskom premijeru Frederiku Rajnfeltu. To je finalni korak u sadašnjoj fazi evropskih integracija, kojim se otvara novo poglavlje u priključenju Srbije evropskoj porodici. Od 1.febrauara 2010. godine počela je puna primena Prelaznog trgovinskog sporazuma Srbije i Evropske unije, čiji je krajnji cilj stvaranje slobodne trgovinske zone u roku od šest godina. Srbija je jednostrano počela da primenjuje ovaj Sporazum pre godinu dana, a zvanični Brisel je još 2000. godine omogućio uvoz iz Srbije pod povlašćenim uslovima. Odluku o odmrzavanju Prelaznog trgovinskog sporazuma doneli su 7. decembra 2009. godine šefovi diplomatija država EU na sastanku u Briselu, na osnovu pozitivnog izveštaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca. Prelazni sporazum predstavlja trgovinski deo Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Srbija potpisala u aprilu 2008. godine. Postoji pet ključnih oblasti, koje obuhvata Sporazum: trgovinska liberalizacija, konkurencija, intelektualna svojina, tranzitni saobraćaj i kontrola državne pomoći. Najveća korist za Srbiju je uspostavljanje predvidivih pravila trgovine, povećanje konkurentnosti preduzeća, pojeftinjenje inputa iz EU i primena pravila o dijagonalnoj kumulaciji porekla robe. Prelaznim sporazumom EU je potvrdila jednostranu odluku, kojom je 2000. godine ukinula carine i većinu kvota za robu koja se uvozi iz Srbije u EU. Reč je o izvozu 180 hiljada tona šećera, 63 hiljade hektolitara vina, 8.700 tona junećeg mesa i određene vrste ribe. Istovremeno, otvorena je i mogućnost dijagonalne kumulacije porekla robe u trgovini sa regionom, koji obuhvata Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi – CEFTA, Turskom i zemljama članicama EFTA - Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom. Time Srbija postaje privlačnija za investiranje, pogotovu za kompanije koje imaju regionalno organizovanu proizvodnju u državama CEFTA.
VIZNA LIBERALIZACIJA
Na sednici Saveta za opšte poslove EU održanoj 7. i 8. decembra 2009. godine potvrđena je jasna evropska perspektiva Srbije, sa kojom je ostvaren veoma značajan napredak u procesu evropskih integracija. Savet ministara Evropske unije usvojio je 30.novembra u Briselu odluku kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije, od 19. decembra, ukidaju vize za putovanja u zemlje šengenskog prostora. Posle skoro dve decenije, građani Srbije mogu slobodno da putuju u zemlje EU, osim u Veliku Britaniju i Irsku. Bez viza se može boraviti u zemljama „šengen prostora“ najduže tri meseca, tokom svakih pola godine iz turističkih razloga. Odluka se odnosi na građane koji imaju biometrijske pasoše, ali ne i na lica sa prebivalištem na Kosovu. Ova odluka Saveta ministara EU približava Srbiju EU, pomaže u povezivanju ljudi, posebno mladih, doprinosi razvoju turizma i privrede. Predsednik Srbije Boris Tadić ocenio je da stavljanje Srbije na belu šengensku listu predstavlja prvi korak ka njenoj punoj integraciji u EU.
PUTOVANJE U 33 ZEMLJE BEZ „ZELENOG KATRONA“
Od 1.01.2012. godine srpskim vozačima neće biti potrebni „zeleni kartoni“ za osiguranje motornih vozila kada putuju u 32 države Evrope. U Službenom glasniku EU objavljen je Multilateralni sporazum na osnovi kojeg je i Srbija deo podsistema registarske oznake Evropske zajednice. Od 1. januara 2012. godine, vozačima iz Srbije neće biti potrebna "zelena karta" za osiguranje motornih vozila za putovanje u 27 zemalja članica Evropske unije, Švajcarsku, Norvešku, Island, Andoru, Hrvatsku i Crnu Goru. Odluka o tome doneta je na Godišnjoj skupštini Biroa zelene karte, koji je održan u maju 2011. godine. U međuvremenu Srbija je potpisala sporazume sa svim zemljama Unije, a nedavno Evropska komisija je dala saglasnost da se Srbija priključi sistemu multilateralnog sporazuma. To znači da osim redovne polise osiguranja i registarskih tablica, nije potrebno ništa od dokumentacije, vezano za vozilo. Takođe, produžen je i bilateralni sporazum sa Crnom Gorom, što znači da ni za putovanje vozilom u tu susednu državu nije potreban „zeleni karton“, tako da važi isti režim saobraćaja, odnosno, srpske polise važe u Crnoj Gori, a crnogorske važe u Srbiji. Susedne zemlje, Bosna i Hercegovina i Makedonija još nisu postale deo podsistema registarske oznake, i sa njima Srbija nema potpisane bilateralne sporazume po ovom pitanju, tako da će za ulazak u te države u 2012. godini još uvek biti potrebni „zeleni kartoni“.
ISTORIJAT ODNOSA SRBIJE - EU
Približavanje Srbije EU započeto je 2001. godine osnivanjem zajedničke konsultativne radne grupe, kao mehanizma koji je trebalo da omogući Evropskoj komisiji i članicama tadašnje SR Jugoslavije, Srbiji i Crnoj Gori, da steknu jasnu sliku o situaciji i brojnim oblastima društvenog i privrednog života, radi efikasnijeg približavanja standardima EU. Zbog ustavne transformacije SRJ u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, nastala je duga pauza u zvaničnom dijalogu o pripremama za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. Zatim je pokrenut novi formalni mehanizam za saradnju - Prvi Unapređeni stalni dijalog Srbije i Crne Gore sa EU održan je u julu 2003. godine i do januara 2005. godine održano je ukupno šest sastanaka, na kojima su Evropska komisija i Srbija i Crna Gora procenjivali stanje reformi i definisali preporuke za dalje aktivnosti u procesu stabilizacije i pridruživanja. Pregovarački tim Srbije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju formiran je u januaru 2005. godine, a u aprilu iste godine dobijena je pozitivna Studija o izvodljivosti za spremnost Srbije da pregovara o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Prva runda tehničkih pregovora o ovom dokumentu održana je u novembru 2005. godine, ali su oni obustavljeni 3. maja 2006. godine zbog problema saradnje Srbije sa Haškim tribunalom. Pregovori su nastavljeni 13. juna 2007. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i prateći Prelazni trgovinski sporazum potpisani su u Briselu 29. aprila 2008. godine, a Narodna skupština Srbije ratifikovala ih je 9. septembra iste godine. Prelazni trgovinski sporazum Srbija jednostrano primenjuje od 1. februara 2009. godine, dok je primena od EU bila blokirana sve do 7. decembra. Očekuje se „zeleno svetlo“ za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa članicama EU.






